UPUTE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN SA UMJETNIM IZVORIMA ULTRALJUBIČASTOG (UV) ZRAČENJA

Vodič za medicinsko osoblje ● Razvijeno u suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada

1. Uvod i svrha uputa

Poznavanje i pridržavanje sigurnosnih mjera od presudne je važnosti za osiguravanje sigurnog radnog okruženja pri radu s umjetnim izvorima ultraljubičastog (UV) zračenja u medicinskim i laboratorijskim ustanovama. Ove upute detaljno definiraju potencijalne zdravstvene rizike, preventivne tehničke i organizacijske mjere te jasne protokole postupanja u slučaju nezgode ili ozljede na radu. Svi radnici dužni su se strogo pridržavati navedenih mjera i obavljati svoje dužnosti s dužnom pažnjom.

2. Kategorizacija UV zračenja i biološki učinci

Za razliku od vidljivog svjetla ili infracrvenog zračenja koje odmah osjećamo kao toplinu, izloženost UV zračenju ne aktivira naša osjetila trenutačno, već njegove učinke prepoznajemo tek naknadno. UV zračenje se prema valnoj duljini i razini rizika dijeli na tri osnovne skupine:

Vrsta UV Valna duljina Karakteristike i zdravstveni učinci Tipična medicinska primjena
UV-A
(dugovalno)
315 - 400 nm Nizak izravni rizik. Prodire u dublje slojeve kože i potkožno tkivo; dugoročno je odgovorno za preuranjeno starenje kože. Solariji, dijagnostički postupci.
UV-B
(srednjevalno)
280 - 315 nm Umjeren rizik. Prodire u površinski dio kože, uzrokuje akutno tamnjenje i opekline. Nužno je u strogo kontroliranim dozama za sintezu vitamina D. Fototerapija i ciljani terapeutski postupci u dermatologiji.
UV-C
(kratkovalno)
100 - 280 nm Iznimno visok rizik! Posjeduje snažno antimikrobno djelovanje, ali uzrokuje teška oštećenja DNK u stanicama. Dovodi do ranih i kasnih oštećenja tkiva. Dezinfekcija i sterilizacija zraka i površina, tehnički procesi.
⚠️  Karcinogeni status: Prema standardima Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), UV zračenje je klasificirano u skupinu 1 (siguran karcinogen za ljude) kao dokazani uzročnik zloćudnih tumora kože (melanoma i karcinoma) te oka.

3. Protokol rada na siguran način (Checklist za osoblje)

A) Tehnička priprema (Prije aktivacije)

B) Postupak za vrijeme rada

C) Isključivanje uređaja

4. Osobna zaštitna oprema (OZO)

U situacijama kada se rad ne može u potpunosti izolirati, osoblje mora koristiti verificiranu opremu:

  1. Zaštita očiju i lica: Namjenske zaštitne UV naočale ili cjeloviti vizir za lice.
  2. Zaštita kože ruku: Rukavice s potvrđenom otpornošću na UV zračenje.
  3. Zaštita tijela: Zaštitna odjeća dugih rukava (po mogućnosti reflektirajuća za UV zračenje).
  4. Zaštita dišnih puteva: Maska ili respirator u slučajevima kada postoji rizik od stvaranja i udisanja ozona (kod UVC izloženosti).

5. Oznake upozorenja i signalizacija

🚨 PROTOKOL PRVE POMOĆI U SLUČAJU NEZGODE (Quick Response)

A) Oštećenje kože (Opekline)

  1. Odmah prekinuti izlaganje zračenju.
  2. Zahvaćeno mjesto ispirati hladnom tekućom vodom 10-15 minuta.
  3. Važno: Ne nanositi kreme ili masti bez prethodne medicinske procjene liječnika.
  4. Prijaviti događaj i posjetiti liječnika.

B) Izloženost očiju

  1. Oči odmah obilno isprati sterilnom fiziološkom otopinom (0,9% NaCl) ili čistom vodom].
  2. Strogo zabranjeno: Ne trljati oči kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja rožnice.
  3. Hitno potražiti specijalističku pomoć liječnika.
  4. Prijaviti incident nadležnoj osobi.

C) Udisanje ozona

  1. Smjesta napustiti prostoriju i izići na svjež zrak.
  2. Provjetravati kontaminirani prostor minimalno 15 minuta.
  3. U slučaju otežanog disanja, odmah zatražiti hitnu liječničku pomoć.

6. Administrativni postupak u slučaju ozljede na radu

Prijava ozljede na radu zakonska je obveza poslodavca. U slučaju nastanka ozljede primjenjuje se sljedeći protokol:

Faza postupka Opis obveza i radnji Rokovi i prava
1. Prva pomoć Ovlaštene osobe pružaju primarnu pomoć. Kod težih stanja odmah pozvati Hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili žurno transportirati ozlijeđenog u najbližu zdravstvenu ustanovu. Odmah
2. Obavijest poslodavca Radnik ili kolega dužan je odmah obavijestiti nadređenu osobu o nastanku ozljede. Odmah
3. Liječnički pregled Radnik se javlja liječniku koji postavlja službenu dijagnozu. Po nastanku ozljede
4. Prijava HZZO-u Poslodavac podnosi "Prijavu o ozljedi na radu" (obrazac OR) HZZO-u. U slučaju teške ozljede s težim ishodom, obvezno se odmah obavještava i Državni inspektorat. U roku od 8 dana od nastanka ozljede
5. Bolovanje Izabrani liječnik utvrđuje nesposobnost za rad i otvara bolovanje. Radnik ima pravo na 100% naknade plaće koju isplaćuje HZZO. Tijekom bolovanja
6. Unutarnja istraga Poslodavac provodi istragu radi utvrđivanja uzroka i vodi zakonsku evidenciju o ozljedama na radu. Nakon incidenta

*Napomena: Ako je posljedica ozljede trajna nesposobnost, radnik može zatražiti profesionalnu rehabilitaciju, invalidsku mirovinu ili odštetu.

7. Održavanje opreme i evidencija rada

Knjiga evidencije rada s izvorom UV zračenja

Datum Zadužena osoba Trajanje rada Vrsta UV izvora Primjedbe i uočeni kvarovi

Sva upotreba izvora UV zračenja mora biti dokumentirana, a incidenti odmah prijavljeni i analizirani.

8. Osposobljavanje i literatura

Svi zaposlenici koji rade s UV zračenjem moraju proći teorijsku obuku o učincima zračenja, praktičnu obuku za korištenje opreme te vježbe za hitne slučajeve.

Literatura:

  1. ) https://physics.info/em-spectrum/
  2. ) https://www.skincancer.org/risk-factors/uv-radiation/
  3. ) https://www.lightprogress.it/en/
  4. ) https://hzzzsr.hr/wp-content/uploads/2016/11/Osobna-Zastitna-oprema-oci-i-lice-24032017.pdf
  5. ) Pravilnik o temeljnim zahtjevima za uređaje koji proizvode optičko zračenje te uvjetima i mjerama zaštite od optičkog zračenja NN 3/2020
  6. ) Bošan-Kilibarda I, Majhen R i suradnici. Smjernice za rad izvanbolničke hitne medicinske službe. Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za hitnu medicinu, ISBN 978-953-56800-2-4
  7. ) https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-zastita/1-ozljeda-na-radu
  8. ) Mikolašević K i Macan J. Karcinomi kože uzrokovani solarnim zračenjem kao profesionalna bolest. Sigurnost 2018;60(3):235-245.